Ovo je priča o odrastanju jedne bundevine sjemenke. No, to nije obična sjemenka! Njen je san postati bundevom od koje se izrađuju svijetleće glave. Priča kroz prikaz razvoja bundeve od sjemenke do sazrijevanja upoznaje djecu s etnološkim zanimljivostima naeg sela, uči ih univerzalnim vrijednostima i važnosti ostvarenja životnog sna.

O nastanku biblioteke PRIČAJ MI:

Kao što znate, etcetera je obiteljska tvrtka. Svi naši projekti rezultat su rada svih nas. Biblioteka PRIČAJ MI počela je nastajati još kada su Mia i Tea bile djevojčice kojima je tata pričao priče. U jednom trenutku smo ih počeli snimati na kazete i slušati i kada tate ne bi bilo kod kuće. Kako je vrijeme prolazilo i kćeri odrastale tako su te priče polako zaboravljene. Tokom jednog spremanja Tea je naišla na nekoliko njih i odlučili smo od njih napraviti seriju slikovnica. Sve ostalo je povijest!

Recenzije

Mr.sc. Matilda Markočić: Priča  zaslužuje višestruku pozornost djece i odraslih. Već u predgovoru priče naglašava se njena psiho-pedagoška opravdanost zbog sudjelovanja oca u odgoju svoje djece. I kada otac nije prisutan, djeca mogu slušati snimku priče i imati osjećaj njegove blizine što će u mnogome doprinijeti stvaranju i razvoju bazične sigurnosti djeteta.
Sadržaj ove eko-priče približava djeci na zanimljiv način ekološke procese i oplemenjuje doživljaje koji bi inače ostali nepoznati ili tek dio svakodnevnice, bez snage, širine i utjecaja na njihov emocionalno-socijalni i spoznajni razvoj.
Čitatelju teksta i slušatelju snimke približava se život sjemenke Šarenkice i njezini strahovi za preživljavanje, opstanak i realizaciju vlastitog životnog sna koji stremi novom, plemenitom cilju usmjerenom životu utkanom u prirodni ciklus sadnje, rasta i klimaksa u dostizanju svrhe života...
U priči se male slušatelje usmjerava na korisnost sjemenki za prehranu, na razne igre i životno praktične aktivnosti u domu, vrtiću, školi i drugdje, na ljepotu cvjetova jedne bundeve i važnost svih oblika života.
Priča je alegorija života - borbe za opstanak, opravdanosti različitog korištenja biljki pa i bundeve. I kad slučajnost odredi ili trud omogući, nastavlja se dalje rađanje novih biljki i njihovo korištenje za održanje vrste ali i cjelokupne prirode i društva.
Priča za mlađu djecu omogućava uživljavanje u preživljavanje sjemenke i novi rast i razvoj, a kod starije djece potiče na prevladavanje strahova za opstanak, ali opravdava i manje koristi za sjemenku, pojedinu biljku ili vrstu uz istovremeno velike koristi za planet Zemlju i život na njoj.
Uz navedeno, ova priča naglašava kvalitetu i specifičnosti života u ruralnim sredinama, a može se u radu s djecom proširiti i na ostale sredine i koristiti tijekom cijele godine - od uzgoja bundeve do jesenskog korištenja plodova, a posebno u okviru zajedničkih projekata djece, odgajatelja, učitelja i roditelja, te šire sredine. To potvrđuje pedagoška praksa u radu s djecom čije su reakcije na ovu priču vrlo pozitivne i poticajne.
Posebno su uz osebujan tekst zanimljive ilustracije priče i glazba koja obogaćuje doživljaj priče i potiče kreativnost djece, a u čijoj su  pripremi, uz autora, sudjelovali i članovi njegove obitelji.
Zaključno treba reći da priča omogućuje suvremeni pristup u primjeni programskih usmjerenja u području odgoja i obrazovanja koji obvezuje na interdisciplinarni pristup s bio-psiho-pedagoškim dimenzijama u obogaćivanju razvoja i ranoj prevenciji neprihvatljivog ponašanja djece i mladih.
Stoga ovu priču u cijelosti preporučam odgajateljima, učiteljima, roditeljima i djeci uz želje za lijepim doživljajima i poticanjem cjelokupnog razvoja, a posebno kreativnosti!

Ranka Javor, prof.: Pred nama je ilustrirana priča Pustolovine bundevice Šarenkice, knjiga nastala kao produkt kreativnosti dvoje autora, oca i kćeri.
Knjiga se otvara nekom vrstom proslova ili predgovora, pričom o povijesti nastanka ove knjige. Priča je sačuvana zahvaljujući slučajnom pronalasku jedne stare audiokazete na kojoj je svojedobno zabilježena. Snimljena je kako bi je dvije male djevojčice kojima je tata prije spavanja redovito pričao priče mogle slušati i kada tata nije kod kuće.
Dakle, ovo je priča koja je svoje ishodište imala u obitelji autora i pripovijedanju.
Pripovijedanje prethodi cjelokupnoj književnosti, pripovijedanje je ishodište svake priče, a kratka priča je u dječjoj književnosti omiljena književna vrsta.
No, treba nešto reći o onom osobitom pripovijedanju  koje se i danas, kao i nekada, odvija u krugu obitelji. To su trenutci kada odrasli čitaju ili pripovijedaju djeci. Najčešće pripovijedaju roditelji, iako to mogu biti i bake i djedovi kao i starija braća i sestre.
Velika je važnost takvog pripovijedanja ili čitanja najmlađima. Najčešće su to upravo priče pred spavanje. To su večernji mirni trenuci, puni prisnosti i ljubavi kada su dijete i roditelj često zajedno ušuškani ispod tople dekice, posvećeni jedno drugom. Uz takvo prisno pripovijedanje ili čitanje priča razgovara se o detaljima priče, dijete postavlja pitanja, razmjenjuju se misli i dijele osjećaji.
Upravo je takvo prisno i ljubavlju obojeno roditeljsko pripovijedanje nerijetko bilo inspiracija i nekim poznatim dječjim piscima u nastanku književnog djela. Tako je po pričanju poznate spisateljice Astrid Lindgren nastala Pipi Duga Čarapa o čijim zgodama je spisateljica izmišljala priče uz krevet svoje kćerke koja je bila slomila nogu. Ivana Brlić Mažuranić u svojoj autobiografiji također je opisala kako je poticaj za stvaranje Priča iz davnine bila, kako je rekla, "četica njezine djece" kojima je trebalo dobro štivo za zabavu i pouku. Iz sjećanja na druženja s našom poznatom, nažalost pokojnom, spisateljicom Sunčanom Škrinjarić pamtim kako je kao izvor nadahnuća spominjala pripovijedanje malom bratu i sestri te drugoj djeci u dvorištu njihove obiteljske kuće u Hebrangovoj ulici.
Eto, tako je i gospodin Josip Janković u pripovijedanju bio nadahnut znatiželjom svojih malih djevojčica. Pri tome se oslanjao na iskustvo vlastitog djetinjstva. Glavna junakinja njegove priče je bundevina sjemenka. Mudro je odabrao glavnu junakinju svoje priče.
Sjemenka je bundevino dijete, mala i neugledna i s njom će se djeca, slušaoci ili čitatelji priče, lako identificirati. Znatiželjna je kao svako dijete i kao svako dijete želi postati velika, važna i sjajna odrasla bundeva. U dječjoj književnosti često su glavni junaci priče maleni ( djeca, mladunčad životinja, patuljci, male vile) jer s takvim se junacima djeca  lako identificiraju a pripovjedač nenametljivo iskazuje svoju ljubav i razumijevanje prema djetetu.
Druga privlačna osobina ove priče je pustolovina. Djeca vole priče o pustolovinama a pustolovina se u dječjoj igri i mašti može stvoriti iz bilo čega. Malu sjemenku na putu odrastanja vrebaju različite opasnosti, koka u dvorištu, ljudi u podrumu, podrumski miš, vrane u polju, lopovi.
Priča Pustolovine bundevice Šarenkice je i edukativna. Upoznaje djecu, osobito gradsku,  s nekim etnološkim zanimljivostima našeg sela, a što je sve potrebno da bi od sjemenke nastao plod djeca će u ovoj knjizi naučiti  kroz priču o sijanju i klijanju.
Priča završava sretno, slavljem sa svjetlećim bundevama i riječima " Sve je bilo baš onako kako treba biti. Život se produžavao na sljedeći naraštaj pun ljepote, snage i nade da će isto tako ispuniti svoju životnu misiju, sljedeći svoju, onaj nakon toga svoju. i tako dok je svijeta i vijeka!